Studentsko pitanje
Da najprije riješimo teoretski dio. Prvo kada spomenemo teoriju onda pomislimo na edukaciju, škole i fakultete. Tamo se uči o teorijama, modelima i konceptima. Moramo znati da je svijet oko nas (i ovdje ne mislim samo na poslovni svijet) toliko kompleksan da kada bi mi postali svjesni svih informacija koje svake sekunde dolaze u naš mozak vjerojatno bi izgubili razum. Isto tako znamo i da ljudski mozak troši trećinu ukupne energije organizma. Iz ovih razloga on (mozak) pribjegava donošenju odluka na osnovu modela stvorenih na osnovu prethodnih iskustava i na taj način nastaju teorije. Neke od jako pronicljivih teorija grčkih filozofa koje su se činile čisto teoretske (kao Epikurovo učenje da se svijet sastoji od atoma) pokazale su se kao veoma praktične i nadasve točne.
Nema puno ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj na kojima se proučava tematika (da ne kažem problematika) upravljanja opskrbnim lancima (Supply Chain Management) i ja imam čast da predajem na jednom od njih. Kada smo prolazili lekciju vezanu uz upravljanje zalihama jedan francuski student je pitao: "Zar su zalihe zaista tako velika stvar?" Naime, aludirao je na to da smo potrošili proporcionalno dobar dio predavanja na upravljanje zalihama, a i radili smo i proučavali simulaciju lanca opskrbe kroz poznatu igru Beer game. Odgovor je bio - Da! To je stvarno jedna od najvažnijih stvari u poslovanju.
A sada praktična primjena…
Druga stvar o kojoj ću pisati je praksa kojom ćemo objasniti zašto mislim da je upravljanje ili još bolje balansiranje sa zalihama najvažnija stvar u poslovanju svake trgovačke ili proizvodne firme. Kao što se teorija o atomima nakon razvoja mikroskopa pokazala kao istinita i u praksi, tako i u dijelu teorije o upravljanju dobavnim lancima i zalihama, koju predajemo studentima ima svoje korijene u praksi.
Nije popularno govoriti 'Znao sam' ili 'Rekao sam vam', a niti ne pomaže, osim da podigne nečiji ego. U ovom slučaju moj ego, jer sam zajedno sa svojim istomišljenicima i prije dvije godine u jeku najveće nestašice i skupljanja sirovina i roba oprezno upozoravao da su zalihe dobar sluga, ali zao gospodar.
Neki će se možda sjetiti da sam se prošle godine u članku "Nemojte kriviti Lean za nestašice zaliha" pitao: Da li je Lean menadžment mrtav? i Što bi sada Antonio Zrilić, koji je uvijek zagovarao optimizaciju zaliha, rekao na potrebu gomilanja zaliha uslijed nestašica koje su se dogodile zbog naglog porasta potražnje?
Najveći broj klijenata s kojima sam radio zadnjih nekoliko godina su imali potrebu za povećanjem kapaciteta proizvodnje i logistike kako bi zadovoljili povećanu potražnju. Neki projekti vezani uz optimizaciju zaliha su čak stopirani ili prolongirani zbog gubljenja interesa jer "sada je vrijeme da 'bildamo' zalihe, a ne da ih smanjujemo". U stvari postoji jedno temeljno nerazumijevanje bilo na svjesnoj bilo nesvjesnoj razini. Kada govorimo o optimizacija zaliha, većina menadžera i poduzetnika čuje - smanjenje zaliha. Međutim, optimizacija zapravo govori o smanjenju nekih zaliha, ali povećanju drugih.
(7 lekcija vozača Kire)
Dok sam nedavno radio na supply chain projektu u Bitoli (S. Makedonija) naučio sam nekoliko vrijednih lekcija za putovanja, ali i za život i za posao. Savjete o tome kako balansirati poslovanje i donositi bolje odluke dajem upravama raznih kompanija. Međutim, ove lekcije sam primio od šofera Kire, koji me povremeno vozio od zračne luke u Skopju do Bitole. Bitola je drugi po veličini grad u Makedoniji i dosta je izazovno iz Zagreba doći do njega. Od Zagreba se leti avionom oko dva sata do Skopja i onda autom još toliko ili nešto više (ovisno o vozaču, godišnjem dobu i prometu).
Nekoliko puta me na putu od skopskog aerodroma do Bitole (i nazad) vozio vozač po imenu Kiro. On je profesionalni vozač kamiona, koji vozi kamione kod klijenta s kojim sam radio skoro godinu dana na projektu optimizacije lanca opskrbe, zaliha i planiranja. Ovo je put od nekih 157 kilometara i normalno treba oko dva do dva i pol sata vožnje autom (ovisno o vremenskim i prometnim prilikama) i to vrijeme je sasvim dovoljno za duboke razgovore.
Zašto me impresionirao vozač Kiro?
Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Koje su šanse da se takvi šokovi dogode u jednoj generaciji? Ova generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka. Recesija iz 2008-2009. je bila devastirajuća i ostavila duboke ožiljke u financijama, industriji, građevinarstvu itd. Pandemija Covida-19 je uzrokovala zaključavanje („lock-down“) cijelog svijeta na dva mjeseca što je do sada bilo nezamislivo u ovako globaliziranom svijetu. Lock-down uslijed pandemije je zaustavio svijet na dva mjeseca i pokrenuo „savršenu oluju“ ili „savršeni“ bullwhip-efect na čijem valu nestašica resursa i inflacija cijena ćemo još dugo jahati.
Noćna mora svakog lanca opskrbe zove se bullwhip-efect. bullwhip-efect kao fenomen je poznat od sedamdesetih godina i nije ga moguće iskorijeniti jer se zasniva na psihologiji mase i posljedica je iskonskog straha čovjeka za egzistenciju i poriva za preživljavanje. Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Naša generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka. Intervju i razmišljanja o aktualnim temama povodom Supply Chain Summita u Beogradu 06.06.2022 i Zagrebu 09.06.2022.