Noćna mora svakog lanca opskrbe zove se bullwhip-efect. bullwhip-efect kao fenomen je poznat od sedamdesetih godina i nije ga moguće iskorijeniti jer se zasniva na psihologiji mase i posljedica je iskonskog straha čovjeka za egzistenciju i poriva za preživljavanje. Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Naša generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka. Intervju i razmišljanja o aktualnim temama povodom Supply Chain Summita u Beogradu 06.06.2022 i Zagrebu 09.06.2022.
Instore: Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Naša generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka kako je to utjecalo na lance opskrbe?
AZ: Recesija iz 2008-2009. je bila devastirajuća i ostavila duboke ožiljke u financijama, industriji, građevinarstvu itd. Pandemija Covida-19 je uzrokovala zaključavanje („lock-down“) cijelog svijeta na dva mjeseca što je do sada bilo nezamislivo u ovako globaliziranom svijetu. Lock-down uslijed pandemije zaustavio je svijet na dva mjeseca i pokrenuo „savršenu oluju“ ili „savršeni“ bullwhip-efect na čijem valu nestašica resursa i inflacija cijena ćemo još dugo jahati.
Instore: Što je to bullwhip-efect i kako se boriti protiv njega?
AZ: Noćna mora svakog lanca opskrbe zove se bullwhip-efect. bullwhip-efect kao fenomen je poznat od sedamdesetih godina i nije ga moguće iskorijeniti jer se zasniva na psihologiji mase i posljedica je iskonskog straha čovjeka za egzistenciju i poriva za preživljavanje. U prijevodu je to efekt biča i on se sastoji od malih promjena u potražnji na jednom kraju lanca opskrbe koji uzrokuju sve veće valove poremećaja na strani ponude, a posebno u proizvodnji kod krajnjeg dobavljača. Prekid svih, ili gotovo svih, aktivnosti globalno uzrokovalo je tako veliki poremećaj koji je stvorio bullwhip-efect kakav još nismo vidjeli i uzrokovao tako velike globalne tektonske poremećaje u opskrbi sirovina, materijala i gotovih proizvoda da ćemo ih još dugo osjećati. Da bi bilo još gore u isto vrijeme se poklopilo i zatvaranje nekoliko tvornica čipova i poluvodiča koji su pokrenuli nestašicu skoro sve elektronike i posljedično svih proizvoda u koje se ona ugrađuje. A to je skoro sve od konzumne elektronike, bijele tehnike pa do automobila.
Instore: Zaključavanje u Šangaju, tokom aprila, stvorilo je dodatni pritisak na lance snabdevanja. Kompanija Maersk procenila je da će usluge pomorskog prevoza sa odredištem, odnosno polazištem u Šangaju, biti smanjene za 30%. Do kakvih sve poremećaja je došlo usled ove situacije i kako ih prevazići?
AZ: Ovo je još jedan slučaj bullwhip-efecta koji stvara promjenu na jednoj strani lanca opskrbe, a može imati velike posljedice na drugom kraju lanca. Ipak mislim da će ovakve situacije kroz vrijeme imati sve manje utjecaja jer se Zapad sve više trudi postati samoodrživ i kreće u svojevrsnu de-globalizaciju lanaca opskrbe. Naravno, to je dugoročan proces i ovakvi ekscesi će kratkoročno imati značajan utjecaj.
Instore: Kako je rat u Ukrajini utjecao na globalna kretanja?
AZ: Dodatan udar na totalno poremećene lance opskrbe dogodio se u vidu rata u Ukrajini koji je samo naizgled lokalni sukob i prerastao je u globalni rat Zapada pod vodstvom Amerike i Rusije kao agresora. Bez ulaženja u njegovu geopolitičku važnost, dovoljno je spomenuti da Europa uvozi polovinu potrebne energije iz Rusije i da sama ta činjenica izaziva jezu u Europi. Jedini tko spava kao beba u cijeloj ovoj situaciji je možda američki predsjednik, jer globalno povećanje cijena nafte i plina ide na ruku američkoj (sada profitabilnoj) proizvodnji ovih energenata iz škriljevca. Čelnike svih ostalih europskih zemalja ova noćna mora drži budnima po noći jer povećane cijene energenata (na stranu strah od smrzavanja po zimi koja je na sreću pri kraju) uzrokuje povećanje cijena i podgrijava inflaciju koja se zahuktala zbog same nestašice i povećanja cijena ostalih sirovina i hrane.
Instore: Što sve to konkretno znači za lance opskrbe?
AZ: Glavne komponente svakog lanca opskrbe su proizvodnja, distribucija i trgovina. Trgovina, a posebno maloprodaja nalazi se na samom kraju potražnog dijela lanca opskrbe gdje na kretanje potražnje utječu svakodnevne odluke krajnjih kupaca i potrošača. Svi globalni problemi kao što su krize i strah od nezaposlenosti, inflacije sa stalnim povećanjem cijena i obezvrjeđivanjem štednje, strah od rata i slično su javno vidljivi u trgovinama kada na policama nema namirnica ili cijene svakodnevno rastu. Istina je da bullwhip-efect nastaje u maloprodaji i to zbog direktnog utjecaja globalnih kretanja na odluku krajnjeg kupca na kupovinu. Ali isto tako posljedice sekundarnog vala, koji se vraća od dobavljača u obliku nestašica i povećanja cijena, udaraju po trgovinama i potrošačima.
Instore: Kakvu ulogu igra distribucija i logistika?
AZ: Distribucija je krvotok koji pojednostavljeno rečeno spaja proizvođača i trgovca odnosno brine se da zalihe proizvedenih proizvoda budu ravnomjerno raspoređene kroz lanac opskrbe i da na optimalan način dođu do krajnjeg kupca. To je logistička funkcija odnosno buffer koji pokušava izgladiti bullwhip-efect, koji sa malim promjenama u potražnji na jednom kraju lanca opskrbe uzrokuje tektonske poremećaje na strani ponude, a posebno u proizvodnji. Dosad nezamislivi lock-down uslijed pandemije je pokrenuo majku svih valova i poremećaje na strani ponude u obliku nestašica materijala te inflaciju cijena kojoj se ne nazire kraj te se distribucija našla između čekića (oscilacije u potražnji i nepredvidljive reakcije potrošača) i nakovnja (nestabilne ponude zbog ograničenih kapaciteta proizvodnje, stalnih nestašica sirovina i povećanja cijena).
Instore: Proizvodnja je na kraju lanca i na njoj se najviše vide posljedice ovih poremećaja?
AZ: Tako je. Proizvodnja je radno i kapitalno intenzivna djelatnost koja teško podnosi oscilacije u potražnji i nije jednostavno povećavati i spuštati kapacitete. Moderna filozofija proizvodnje zasniva se na Lean metodologiji, koja je krivo shvaćena da treba pošto-poto snižavati troškove i zbog toga je upala u patološku zamku zvanu „anoreksija“. Kasnije se leanpovezao sa metodologijom Six Sigme koja zagovara izbjegavanje oscilacija u procesima jer oscilacije uzrokuju greške. Six sigma je zapravo bila zapadni odgovor na lean i zasniva se na filozofiji „ne talasaj“ odnosno da treba smanjiti oscilacije u procesima kako bi proizvodnja glatko tekla i bila produktivnija. U stvari, originalna ideja leana, istina znači da se izbace svi viškovi i troškovi iz procesa, ali krajnji cilj je da procesi budu osjetljivi na promjene i na brzu reakciju.
Instore: Što predlažete kao rješenje?
AZ: Ne možete odgovoriti na oscilacije u potražnji uz nedostatak i fluktuaciju radne snage. Treba razmisliti o olakšavanju onboardinga (procesa primanja i uvođenja novih djelatnika u posao), te o dužem zadržavanju radnika kroz bolje plaće i uvjete od konkurenata. Birajte ljude sa stavom i koji žele učiti, a ne ljude sa iskustvom.
Kapacitete strojeva ne možete povećati u kratkom roku pa trenutno imam dosta projekata sa klijentima s kojima radimo na boljem iskorištavanju skrivenih (neoptimalnih) kapaciteta kroz optimizaciju procesa proizvodnje i bolje planiranje.
Instore: Kakve zalihe držati u ovako nesigurna vremena?
AZ: Proizvodnja ne može biti produktivna uz nedostatak sirovina niti distribucija i maloprodaja ne mogu dodati vrijednost krajnjem kupcu uz nedostatak zaliha na policama. Klijentima uvijek govorim da razmisle o tome da li im je asortiman optimalan, kakva im je trenutna struktura zaliha, kakve zalihe trebaju i žele držati kako bi osigurali konstantnu opskrbu lanaca. Isto tako treba se koristiti svojim podacima (Big data) koji vam mogu pomoći u prognozama i odlukama koje količine nabavljati te koje i kolike zalihe držati.
Instore: Imate li još koji savjet za kraj?
AZ: treba razmisliti o tome s kim i kakva partnerstva sklapati u budućnosti i da li je odgovor u taktičkom outsourcingu i u kojem nivou? Primjerice s nekim manjim konkurentima koji imaju višak kapaciteta i fali im gotovine. I na kraju sada je pravo vrijeme za ulaganje u optimalan nivo automatizacije i tehnologije.
Instore: Kako tehnologija i automatizacija mogu da ublaže posledice krize i koje su ključne tehnološke inovacije u lancima snabdevanja koje će obeležiti ovu godinu?
AZ: Ne vjerujem da će bilo koja tehnologija biti tehnologija godine jer tehnologije se stvaraju godinama i desetljećima. Međutim, tehnologije koje bih izdvojio i koje već neko vrijeme izazivaju pažnju su robotizacija koja može zamijeniti sve akutniji nedostatak radne snage i Internet of things u kombinaciji sa 5G mrežama koja će pomoći prikupljati podatke bez interfejsa ljudi.
Instore: O ovim, i nekim drugim, temama će biti reči i na predstojećoj konferenciji Supply Chain Summit, koja će biti održana 6. juna u Beogradu i 9. juna u Zagrebu. Šta biste poručili potencijalnim učesnicima, zbog čega bi trebalo da nam se pridruže na ovom događaju?
AZ: Tako je, ove godine održavamo nakon male Covid pauze drugi Supply Chain Summit u Beogradu i deseti u Zagrebu. Ove godine nije bilo teško napraviti program jer sve što se događalo posljednje dvije godine imalo je ogroman utjecaj na lance opskrbe. Bit će riječi o nestašicama sirovina, radne snage, inflaciji i pregledu transporta te utjecaju na proizvodnju, distribuciju i trgovinu. Isto tako imat ćemo case studye sa projekata interneta stvari (IoT) i machine learninga (strojnog učenja) te još mnogo stvari da ne otkrivamo previše.
Ovaj članak je objavljen u Instore magazinu od 05/2022.