"......bio je motor za pokretanje promjena!" - Hristina Funa, Director, SINPEKS

Više...

"... Vratio nam je vjeru u to da možemo ostvariti velike i značajne promjene!" - Karolina Peric. Direktorica, IMACO Systemtechnik - BIH

Više...

"... Antonio je uspio u tri mjeseca ono što smo mi pokušavali već tri godine..." Dejan Milovanović - AutoMilovanović

Više

"... dramatično nam je unaprijedio cash-flow..." - Edvard Varda, Direktor, Zoo hobby

Više...

"... jedan od najproduktivnijih sastanaka Feal Grupe je bio onaj na kojem je Antonio prezentirao novi koncept planiranja..." Damir Šimunović, Direktor, Feal Hrvatska

Više...

"Ako je pred vama kompleksan logistički projekt sa visokim ulozima Antonio Zrilić je vaša adresa." Marko Džepina, Generalni direktor, MEDILAB d.o.o.

Više...

"Ako želite napraviti brzi "audit" cijelog supply chaina, Antonio je prava osoba za vas." Tomislav Pedić, Cromaris d.o.o.

Više...

Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Koje su šanse da se takvi šokovi dogode u jednoj generaciji? Ova generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka. Recesija iz 2008-2009. je bila devastirajuća i ostavila duboke ožiljke u financijama, industriji, građevinarstvu itd. Pandemija Covida-19 je uzrokovala zaključavanje („lock-down“) cijelog svijeta na dva mjeseca što je do sada bilo nezamislivo u ovako globaliziranom svijetu. Lock-down uslijed pandemije je zaustavio svijet na dva mjeseca i pokrenuo „savršenu oluju“ ili „savršeni“ bullwhip-efect na čijem valu nestašica resursa i inflacija cijena ćemo još dugo jahati. 

Noćna mora svakog lanca opskrbe zove se bullwhip-efect. bullwhip-efect kao fenomen je poznat od sedamdesetih godina i nije ga moguće iskorijeniti jer se zasniva na psihologiji mase i posljedica je iskonskog straha čovjeka za egzistenciju i poriva za preživljavanje. Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Naša generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka. Intervju i razmišljanja o aktualnim temama povodom Supply Chain Summita u Beogradu 06.06.2022 i Zagrebu 09.06.2022. 

Nedavno sam dao intervju za hrvatski tjedni magazin Lider u vezi utjecaja inflacije na outsourcing. Zanimljiva tema:

LIDER: Možemo li reći da je trend poskupljenja zahvatio tržište outsourcinga I okreću li se tvrtke in-house obavljanju poslova?
ANTONIO ZRILIĆ: Zanimljivo je da su kompanije koje trenutno koriste outsourcing kao način obavljanja nekih nekritičnih funkcija, krenule u outsourcing kako bi smanjile troškove. Iako se ne preporuča da se outsourcing koristi samo ili primarno kako bi se smanjili troškovi, u praksi je to bio jedan od glavnih razloga. Dakle, ja ne bih rekao da je outsourcing zahvatio trend poskupljenja već da su funkcije koje su outsoursirane poskupjele iz razloga iz kojeg sve usluge poskupljuju, a to su primarno nedostatak radne snage I povećanje plaća te rast cijena sirovina (najviše energenti). 

Strateška nabava

Većina kriza tj. recesija ima karakteristiku pada potražnje. Pad potražnje znači i pad profita uz istu razinu troškova. Stoga, jedini način kako se profiti mogu zadržati je smanjenje troškova uz istu ili nižu potražnju (prodaju). Međutim, u ovom trenutku koji možemo nazvati i post-Covid periodom, događa se nešto novo. Umjesto konsolidacije potražnje, došlo je do snažnog rasta potražnje i do istovremenog snažnog rasta cijena i inflatornih pritisaka. 

Ova sasvim neočekivana situacija ponovo je gurnula nabavne profesionalce i menadžere u prvi plan sa sasvim novim ciljevima. Prije bi logičan cilj svake uprave bio, naravno, da se krene u „rezanje“ troškova, kako bi se zadržali profiti. Međutim, danas je cilj da se dođe do roba po bilo kojoj cijeni kako bi se moglo nastaviti sa proizvodnjom i isporukom kupcu, a u tome najveću ulogu igraju ponovo profesionalci u nabavi

Voditeljica nabave jednog klijenta mi je nedavno povjerila kako se sa nostalgijom sjeća dana kada je poslala narudžbu, dobila potvrdu narudžbe i nakon nekog vremena bila sigurna da će roba stići na skladište. Danas, je sretna kada dobije bilo kakvu povratnu informaciju i čak i kada dobiju potvrdu nisu sigurni da će roba doći.

Pred timovima u nabavi se, dakle, i u kriznim vremenima, kao i u vrijeme poleta nalaze sve veći izazovi s kojima se moraju uhvatiti u koštac svakoga dana. Za te izazove nabavni timovi moraju vladati tvrdim vještinama poput vještina selekcije, ocjenjivanja i upravljanja dobavljačima, forecastingom i poslovnim planiranjem, upravljanjem zalihama, pronalaženjem ušteda te pregovaranjem. Međutim za uspješno vođenje nabave nisu dovoljne samo ove hard vještine već ih treba nadopunjavati sa nešto mekanijima kao što su vještine proaktivnosti i strateškog razmišljanja, određivanje pravih ciljeva i strategija u nabavi, određivanje prioriteta te delegiranje i komuniciranje. Sve ove vještine će im omogućiti da ispune očekivanja koja su stavljena pred njih.

TOČKA PUCANJA 

Opskrbni lanci su osjetljive biljke koje trebaju stalnu pažnju i poboljšanja kako bi se održale na površini čak i kada ekonomija cvate. Kada dođe do recesije, tržišta se mijenjaju, a ekonomije tonu, opskrbni lanci postaju kataklizmičke biljke mesožderke spremne povući vas i vašu tvrtku u silaznu putanju. Tek tada lideri reagiraju i okupljaju timove kako bi počeli odgovarati na neizbježna pitanja, kao što su: 

  •  Ima li smisla prebaciti 10% naših narudžbi jednom od naših trenutnih dobavljača? 
  •  Trebamo li smanjiti marže kako bismo se prilagodili novouspostavljenim tarifama? 
  •  Bi li imalo smisla trošiti više na materijale nešto skupljeg dobavljača kako bi se održala razina proizvodnje? 
  •  Kako možemo nadoknaditi troškove ako maloprodajni prostor postane skuplji bez rizika od povećanja cijena? 
  • U kojem trenutku naš novčani tok prijeći u minus ako bismo nastavili sadašnjim smjerom tijekom recesije? 

Problem je što je tada već prekasno odgovoriti na ova pitanja. Nije da vam ne trebaju odgovori, nego niste spremni odgovoriti na njih. Prije nego što dođe do toga, morate shvatiti što je potrebno da im odgovorite. Koje podatke trebate? Koje ćete projekte morati staviti u drugi plan da biste ih pogodili? 

To je trenutak točke pucanja,  trenutak kada stres slomi kičmu vašeg lanca opskrbe i sve postane hitno. Ali nije trebalo biti tako. Samo ste trebali biti spremni. Samo ste trebali disruptirati lanac opskrbe.