"......bio je motor za pokretanje promjena!" - Hristina Funa, Director, SINPEKS

Više...

"... Vratio nam je vjeru u to da možemo ostvariti velike i značajne promjene!" - Karolina Peric. Direktorica, IMACO Systemtechnik - BIH

Više...

"... Antonioje uspio u tri mjeseca ono što smo mi pokušavali već tri godine..." Dejan Milovanović - AutoMilovanović

Više

"... dramatično nam je unaprijedio cash-flow..." - Edvard Varda, Direktor, Zoo hobby

Više...

Kao u razmatranju postanka čovjeka tako i u razmatranju produktivnosti 'supply chaina' (logistike i proizvodnje i distribucije), prevladavaju dvije teorije: Teorija evolucije i Teorija inteligentnog dizajna. Evolucija je proces u kojem nizom malih promjena i razvojnih stupnjeva organizam/organizacija stječe nove značajke odnosno viši oblik. Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao što je prirodni odabir.

 Moram priznati da se ni kriv ni dužan često nalazim usred ove teološko-filozofske sfere, ali na vrlo zemaljskoj i praktičnoj razini i pitanjima. Naime, kada promatram razne logističke sustave srednjih i nešto većih kompanija često me podsjećaju na evolucijski proces u kojem prevladava „ajde stisnite malo“ sistem organizacije.

Karakteristična značajka teorije evolucije (bilo u biologiji ili općenito) je da ona zahtijeva milijarde godina (odnosno jako, jako puno vremena) kako bi dovela od jednostavne do složenije (ili više) organizacije – pod uvjetom da u međuvremenu ne dođe do kataklizama (kriza i recesija) ili predatora (konkurencije) koji izbrišu sav život. 

Kada bi imali dovoljno vremena sve bi bilo u redu. Međutim, mi imamo mjesece ili u najboljem slučaju godine. Stoga je moja preferirana teorija inteligentnog dizajna, koja uključuje iskustvo, znanje i predviđanje (scenariji) što bi se moglo dogoditi te pametno dizajniranje pogona i skladišta kao i organizacije i procesa. Mislim da prepuštanjem evoluciji ili teoriji "mi ovo radimo već dvadeset godina i znamo najbolje" mnoge kompanije završavaju u evolucijskom slijepom crijevu. U najboljem slučaju ne iskoriste svoj puni potencijal, a u najgorem ne dožive dug i uspješan vijek…

Ako govorimo o inteligentnom dizajnu logistike onda moramo voditi računa o dvije komponente:

  • Dizajn prostora i
  • Dizajn procesa
  • Dizajn politike zaliha

U krajnjoj liniji ove dvije komponente su usko povezane jer dizajn prostora ovisi o procesima i obrnuto, a obje komponente dizajna vode (ili ne vode) do produktivnosti.

Dizajn prostora

Kažu da je prostor stvar bez koje najbrže ostanete na skladištu. U vremena kada se svjetska ekonomija temeljila na poljoprivrednoj proizvodnji onda je skladišni prostor bio glavni resurs i otuda i njegovo ime. Iako ja tvrdim da je temeljna zadaća današnjeg skladišta i logistike, da što prije otpremi robu iz skladišta na mjesto kojem je namijenjena ili na kojem će dobiti dodatnu vrijednost, ipak je potrebno obratiti pažnju na ovaj resurs i to iz dva razloga: Prvo, što će roba uvijek provesti određeno (minimalno) vrijeme na skladištu; i drugo, što je potrebno taj prostor dizajnirati na način da kada roba izlazi i ulazi to bude na optimalan i efikasan način.

Do prije par godina su takozvane 'green-field' investicije koje grade skladišta od nule i imaju priliku sve napraviti kako treba, bile u manjini. Većinom se radilo na preuređenju, proširenju i redizajniranju postojećih skladišta. U zadnje vrijeme je zbog nedostatka kvalitetnog i modernog skladišnog prostora dolazi do pritiska na nove investicije i to je dobro jer je lakše raditi nešto otpočetka iako se i tada mogu napraviti greške. 

Lokacija, lokacija, lokacija

Pitanje izgradnje novog ili redizajniranje starog skladišta je povezano sa nekoliko strateških odluka koje će odrediti profitabilnost i rast poduzeća za desetak pa i više godina. Pitanje novo ili postojeće skladište je povezano sa odlukom o lokaciji skladišta i kada govorimo o prostoru onda je to temeljna odluka. Naime, ako je lokacija postojećeg skladišta dobra ili ste jednostavno navikli na nju zbog bilo kojeg razloga, onda će vam teško biti razmišljati o novom skladištu. Znam poduzetnike koji su napravili dosta kompromisa zbog odluke da ostanu na postojećoj lokaciji. 

Prednosti postojeće lokacije:

  • Ponekad je lokacija dobra zbog povezanosti sa prometnicama (blizina auto ceste i sl.),
  • Blizina ureda sa komercijalnim funkcijama
  • Jeftinije je ostati na postojećoj lokaciji nego kupovati ili graditi novo skladište

Nedostaci postojeće lokacije

  • Prilaz je loš i kompliciran jer se nalaze u naseljenoj zoni, 
  • Postojeće građevine rijetko imaju mogućnost proširenja,
  • Postojeća skladišta imaju zastarjele instalacije,
  • Raspored skladišta, zona i rampi je suboptimalan, 
  • Preuređenje postojećeg skladišta može biti skuplje nego izgradnja novog.

Nakon određivanja lokacije potrebno je odrediti kapacitet skladišta – ili prevedeno, koliko veliko skladište trebate? Ponekad je, međutim, moguće povećati kapacitet postojećeg skladišta bez povećanja samog prostora (jer je to u nekim slučajevima nemoguće) i to ovisi o odabiru tehnologije, procesa i o veličini i obrtaju artikala koji su smješteni u skladištu. Kod određivanja kapaciteta trebate paziti na vršno opterećenje, sezonalitet, odnos prostora za manipulaciju i smještaj robe te na budući rast.

Nakon određivanja kvantitete (veličine) skladišta, idemo na kvalitetu (unutarnji dizajn). Dizajn prostora ili "layout" skladišta je određen funkcijom skladišta. Da bi dobili optimalno skladište morate prostor i njegov dizajn prilagoditi funkciji izlaza robe, a ne čuvanja robe na dugi rok. Zašto ovo stalno ponavljam? Iako smo debelo zakoračili u post industrijsko doba u kojem je važan nivo usluge, još uvijek smo logistički zaglibili u poljoprivrednom mentalitetu. Većina kompanija koje grade skladišta žele napuniti skladište sa regalima bez da razmišljaju o manipulaciji koja bi trebala imati prioritet u razmišljanju. 

Dizajn procesa

Prva u nizu komponenata brzog skladišta je tijek procesa. On predstavlja procesuiranje i balansiranje zadataka od kojih se sastoji proces izdavanja robe koji je odgovoran za to da kupac dobije robu i da naš posao bude završen na vrijeme. 

Osnovno pravilo kod procesa je da se svaki proces sastoji od aktivnosti koje dodaju vrijednost i koje kupac plaća (kao što je skupljanje ili komisioniranje naručene robe - pikiranje) i od aktivnosti koje ne dodaju vrijednosti odnosno koje čine čisti gubitak vremena i novaca (šetanje, čekanje, dvostruko manipuliranje isl.). Ideja je da iz procesa izbacite sve viškove i gubitke tako da ostanu samo aktivnosti koje dodaju vrijednost kupcu. Da bi to mogli napraviti morate pažljivo i konstantno promatrati procese, mapirati ih te uklanjati sve kritične točke i uska grla.

Produktivnost i mjerenje

Protočnost samog skladišta je krvotok koje mu daje život i bez nesmetanog, glatkog i intuitivnog protoka dolazi do uskih grla i začepljenja koji dovode do stresa, zamora i u krajnjoj liniji mogu dovesti do "infarkta logistike". Protočnost je poveznica „inteligentnog“ dizajna procesa i prostora jer kroz poboljšanu protočnost povećavamo kapacitet skladišta. Ako želimo izbjeći stanje infarkta i povećati kapacitet skladišta, morate paziti na produktivnost skladišta i mjeriti ju. Najprije morate znati kakvi ste trenutno, a zatim postavite realne ciljeve gdje želite biti i onda raditi na tome da to postignete. Većina mojih klijenata ne zna kako mjeriti efikasnost i protočnost skladišta, koji je standard, sa čime se uspoređivati. Danas postoje statistike o načinima i mjerama te je moguće raditi benchmark i pažljivo postavljati ciljeve produktivnosti koje želite postići. 

Isto tako trebamo biti svjesni da je produktivnost kroz dizajn procesa i prostora moguće povećavati do određene granice, a nakon toga treba instalirati primjerenu tehnologiju koja daljnju produktivnost može vinuti u neke nove razine. Ali to je jedna sasvim druga priča.

Moj savjet je, dakle, da se ne pouzdajete previše u logističku evoluciju nego u inteligentan logistički dizajn koji će povećati logistički kvocijent inteligencije vaše kompanije.